Voćnjak tijekom godine

   

Moguće je tijekom čitavog mjeseca ako temperature nisu niže od -5°C. Najbolje je pričekati sunčan dan bez mraza, osim ako u vrtu imate mnogo stabala na kojima je potrebno provesti ovu važnu mjeru njege. Pritom najprije odstranite bolesne, suhe i preguste grane jer sunce može prodrijeti samo u unutrašnjost rijetkih krošnji. Uspjeh ovog posla je očit: znatno se poboljšava kakvoća plodova, odnosno njihova veličina i boja. Osim toga, stablo postaje otpornije na gljivična oboljlenja jer nakon ljetnih pljuskova drvo, lišće i plodovi brže osuše.  

Temeljita rezidba od starog drveta isplati se posebno kod stabala vrijednih sorata koja donose premale plodove, ali su inače zdrava. Pokušajte ako u vrtu imate sorte ´Bjeličnik´, ´Ontario´ ili ´Zlatnu parmenku.

Najprije sa stabla otpilite grane, a potom pokšajte osloboditi korijen. Čime glavne dijelove korijena prosječete pijukom, na drugoj trećini debla svežite uže i vucite dok drvo ne padne.

Cijelu krošnju je već dobro sada prorjediti, a potom orezatim a potom orezati za dvije trećine. I grančice plemki (kalem-grančice) režemo najkasnije do sredine siječnja. Plemke će ostati svježe do cijepljenja u proljeće samo akoih sa stabla odrežemo u punom zimskom mirovanju.

Ako to već nije učinjeno nakon ljetne berbe, taj posao obavite što prije jer grmlje jagodastog voća rano istjera. Izdanke odrežite  tik iznad tla, najbolje voćarskim škarama.

Bojite li se zečijeg glodanja, kontrolirajte ogradu voćnjaka i pobrinite se da bude gusta. Debla drveća naknadno se omotaju žičanom mrežom malih očica. Preporučuje se također da odrezane grane ostavite ispod drveta pa će zec koji prode u vrt najprije njih glodati.

Može se provesti premazivanjem vapnenom otopinom; da bi se ona bolje zadržavala na stablu, na 2 kg gašenog vapna uz 10 litara vode dodajte malo ljepila za tapete. Osim toga, u prodaji postoji gotov bijeli premaz za voćke, biološka zaštita voćke koja preventivno djeluje protiv mahovine i lišaja, napuklina i pločastih ozeblina. Ako vam je to preskupo, na južnu stranu stabla možete staviti dovoljno široku dasku da deblo dobije sjenu. Naime, riječ je o tome da ozebline i napukline nastaju zbog temperaturnih razlika dana i noći kad temperatura pada znatno ispod tačke smrzavanja. Bijeli premaz odbija sunčeve zrake, a postavjena dastka ih zadržava.

 

Price, posebno zimovke, vrapci i sjenice, često se pojavljuju na grmovima ribiza i kljucaju pupove. Imate li samo nekoliko grmova preko njih možete objesiti mrežu. U drugim slučajevima poprskajte grm vapnenim mlijekom kojem ste dodali sredstvo za prianjanje. Opažanja pokazjz da se ptice plaše bijele boje.

Kao što smo već opisali u siječnju, sljedećih tjedana također prorijedite ili pomladite guste starije krošnje. Kod stabala koja u proljeće moraju biti precijepljena odbacite krošnje. Pritom obratite pozornost da neposredno prije  procjepljivanja napravite konačnu rezidbu, tj. grane odrežite na još 20 cm. Sve rane koje nastanu pri rezidbi i koje su veće od 2-3cm  naknadno premažite.

Ako posljednji  tjedni velječe nisu prehladni, orezujte i mlađa stabla. Na njima obavljajte uzgonu rezidbu, odnosno oblikovanje što idealnije, svijetle krošnje. Taj posao najčešće dovršen oko 5 do 6 godina nakon sadnje. Krajem mjeseva orezjte također vrste voća osjetljive na mraz, prijmerice brekve, marelice i kupine.

Pri orezivanju voćaka odrtranite vrhove izboja napadnute jabučnom pepelnicom te osušene plodove i legla s jajašcima. Skinite i ljepljive prstenove protiv mrazovca (grbice).

U međuvremenu počinju kolati sokovi. Velike temperaturne razlike dana i noći mogu izazvati oštećenje drveta i kore. Stoga obavite bijeljenje, odnosno postavite daske uz debla.

Ako na područjima koja ugoržava divljač ima puno snijega, nije dovoljno stabla zaštiti žičanom mrežom. U takvim slučajevima odrezane grančice ostaju pod stablima, a posebice oko pojedinačnog drveća na otvorenom prostoru.

Ako to niste učinili u kasnu jesen, od debla odmah odstranite naneseni malč (pokošenu travu, slamu, iverje). Spriječit ćete  napad glodavaca. Voluharice koru nagrizaju kružno od debla, sve do drveta, pa oštećuju stabla znatno jače od zečeva, nakon čijeg glodanja obično ostaju trake kore i ostaci kamija i rane zacjeljuju uz primjereno liječenje.

Ovaj  je posao hitan jer grmovi ogrozda i ribiza počnu tjerati već krajem veljače i početkom ožujka. Kod grmova i stabalaca ogrozda obratite pozornost na američku pepelnicu. Izboje napadnute tom gljivičnom bolešću prepoznajemo po bjelkastom ili smećkastom sloju, posebno na vrhovima. Takve izboje orežite do zdravog tkiva i bacite u kantu za smeće ili spalite u peći.

Na izdancima crnog ribiza često se nalaze okrugli, loptasti pupovi koje prstima otrgnete i bacite u kantu za smeće. Jako oboljele grančice odrežite.

Tko u vrtu ima i „normalne“ maline, koje dozrijevaju u srpnju, mora izdanke sorte s dva urod orezati tik iznad tla. Nastat će snažne mladice koje rađaju u kasno ljeto ili u jesen. Ako rastu samo sorte koje dvaput rađaju, ostavite samo najsnažnije mladice na razmaku oko 20 cm. Tako ćete prvu malu berbu dobiti već u srpnju, a istodobno ćete dobiti i dovoljno mjesta za razvoj mladica koje rađaju u jesen.

Potkraj mjeseca u većini krajeva pravo je vrijeme za rezidbu špalira vinove loze jer pri kresanom orezivanju mladice „suze“ ( jako puštaju sok) i time oslabe trs.

Ovaj posao mora se obavljati tijekom cijele zime, a plodove koji počnu trunuti bro odstranite ili iskoristite. U preszhom skladišnom prostoru vlažnost zraka povećajte stalnim prskanjem tla vodom.

Rezidbu mlađih stabala najbolje je dovršiti krajem mjeseca. Isto vrijedi za orezivanje sadnica voćaka i grmova jagodastog voća posađenih u jesen. Na drveću i grmlju koje sadite odmah obavite i prvu rezidbu.

Čim tlo više nije smrznuto, počnite saditi voćke i grmove jagodastog voća. Katkad je to moguće već u veljači. Tlo najprije dobro pripremite i, po mogućnosti, poboljšajte kompostom!  Vlažan treset, odnosno nadomjestak treseta, pospješuje stvaranje korijena. Sada je najbolje vrijeme sadnje bresaka, marelica, oraha, vinove loze i kupine. Nakon uspješnje sadnje i obilnog zalijevanja, krug oko biljaka prekrijte kratkom slamom, ozlomljenim grančicama ili stajskim gnojivom sa slamom. Tako tlo ostaje rahlo i jednolično vlažno pa ga ne morate prečesto zalijevati. Ako su željene sorte i oblici stabala već rasprodani, bolje pričekajte jesen nego da upotrijebite neprikladan materijal.

Obavlja se početkom mjeseca, u svakom slučaju prije bujanja pupova jer će inače trs izgubiti previše soka.

To je važan posao! Protresite potpornje vretenastih grmova i stalaca jagodastog voća da vidite jesu li počeli trunuti. Ako je potrebno , obnovite potpornje, a i vezivni materijal, ako dobro ne drži, da biste spriječili padanje stabalaca.

Dobro ju je obaviti prije svjetanja. Ispod vretenastih grmova s plitkim korijenom i grmova jagodastog voća kakvoću otvorenog tla poboljšavate poluzrelim kompostom koji umiješate samo površinski. Taj dodatak humusa temelj je svake gnojidbe. Naknadno posipate kompleksno gnojivo, odnosno rastopite ga u vodi i dodajte pomoću kante za zalijevanje.  Jednostrano je pretjerano prihranjivanje dušičnim  gnojivom loše er grane voćaka budu preuhranjene i osjetljive na bolesti. Osim toga, postoji opasnost od zagađivanja podzemne vode nitratima. Ako je potrebno samo čisto gnojenje dušičnim gnojivom, jer drugih hranjivih tvari ima dovoljno, najčešće je dovoljno 50g/m2 rožnog brašna ili 20 – 25 g/m2 ( pola šake) vapneno – amonijeve salitre.

Kasnije orezivanje ima kao posljedicu slabljenje stabla. Kod stabala, koja vrlo snazno tjeraju, to može biti poželjno radi usporanja rasta. Takav slučaj je, primjerice, zidni niz koji mora biti ograničene visine. Uzgojili smo ga tako da se gornje grane vodoravno šire, a srednja provodnica iznad njih se odstrani. Na, nakon što pospješite rast najviših dijelova gore – duž vodoravnih grana izrast će mnogo snažnih „šiba mladica“. U tom slučaju dobro je spriječiti uspravan rast takvih izboja i odraniti ih nakon što istjeraju.

Taj posao ne smijete zanemariti jer upravo tu vrijedi pravilo: mali uzroci – velike posljedice. Veće rane, koje pri orezivanju zbog previdu nisu premazane, premažite sredstvom za njegu rana kupljenim u trgovini.

Prije svega obrađujte rane nastale  glodanjem divljači ili smrzavanjem (naprsline, ozebline), oštrim nožem (vrtlarski nož, hipa) izrežite do zdravih žućkastozelenih rubova rana. Isto vrijedi i za mjesta napadnuta rakom. Nakon toga čitavu ranu, zajendo s glatko rezanim rubovima, premažite sredstvom za njegu rana. Veća oštećenja debla, nastala glodanjem divljači ili zbog mraza, dobro zacjeljuju  obradite li ih prema starom receptu: izmiješajte ilovaču i kravlji izmet, nanesite ih na ranu i omotajte vrećom od grube tkanine ili jute.

Voćke i grmove jagodastog voća možete saditi tijekom cijelog travnja, što prije, to bolje. Nakon sadnje odmah obavite rezidbu.

Jedan od najvažnijih radova njege! Ako pod stabalcem voćaka i grmovima jagodastog voća raste korov, odstranite ga, a površinu tla plitko usitnite vilama kopačicama (pozor: korjenčići). Ako to niste obavili u ožujku, potom malčirate tlo, dakle stavite sloj komposta debljine palca i prekrijte ga prvim otkosima trave, stajskim gnojivom ili kratkomslamom.

Čim se kora odvaja, vrijeme je za cijepljenje. Najprije granama koje su zimi jako orezane pilom odrežite oko 20 cm da bi mjesto kalemljenja bilo svježe. Na trešnjama i šljivama cijepljenje najbolje uspijea u doba cvatnje, a na jabukama i kruškama ono je moguće i tijekom svibnja. Izdanci ne smiju biti suhi ni preveliki.

 

Trava ispod voćaka djeluje kao izolator i sprječava gubitak topline iz tla. Stoga je prije cvatnje dobro što kraće kositi.

Vrtne jagode, nizove uz kuću i vretenasto grmlje kod opasnosti od mraza zaštitite folijama ili pokrivačima. Nomaterijal za pokrivanje ne smije pritiskati biljke. Stoga zradite jednostavne stalke od pritki ili krovnih letvica koje kasnije možete lako rastaviti i spremiti.

Postoje gljivična oboljenja koja se pojavljuju gotovo svake godine. Želite li ih izbjeći i osigurati redovito visok urod, obavite preventivno prskanje. Tu ubrajamo krastavost jabuka i kruške protiv koje se preporučuje prvo preventivno prskanje organskim fungicidom neposredno prije i tijekom cvatnje. Pozor: radite po napucima za uporabu!

Vidljiv uspjeh protiv monilije graničica višnjeobećava samo prskanje cvjetova. Mislite na to da i sredstava koja nisu opasna za pčele  smijete rabiti samo ujutru i navečer,  dakle kada pčele ne lete. Insektricide primjenjujte samo pri napadu biljnih uši, gusjenica ili drugih štetnih životinja! Inače ih izbjegavajte!

Otvoreno tlo pod voćkama i grmljem jagodastog voća pokriva se malčem. Maline su posebno zahvalne na takvom pokrovu. Malča od kratko pokošene trave u svibnju ima obilato u gotovo svakom vrtu. Za malčiranje uzmite kratku slamu te sitne komadiće drva. Druga mogućnost: ukrug oko stabla posijte dragušac ili neven.

S noćnim mrazom računajte sve do  Ledenih svetaca (12. – 14. Svibnja). Tek nakon Hladne Sofije opčenito zatopljava. Dakle, pripremite pokrivače, folije ili grubo platno (ceradu) za pokrivanje kako biste stabalca koja bogato cvatu zaštitili od noćnog mraza. Takva zaštita poseno se splati kod nizova voćaka uz kućni zid na kojima su se već zametnuli plodovi.

Tijekom trajnije suše povremeno temeljito zalijte novozasađeno stabalca i grmlje, a tlo pokrijte malčem.

Zalijevajte ih tijekom sušnog razdobljaa da bi se plodovi mogli dobro razviti. U drugoj polovini svibnja očistite gredice od korova, a tlo pod biljkama pokrijte kratkom slamom. Tako će ono ostati vlažno i rahlo, a plodovi koji dozrijevaju bit će zaštićeni od zagađenja. Kratka slama se nakon kiše brzo osuši, a ne utječe na okus plodova.

Sorte koje, prema iskustvu, napada siva plijesan (Botrytis) preventivno prskajte za to dopuštenim sredstvima. Važno je prvo prskanje obaviti već na početku cvatnje. Ako je vrijeme kišno ili sparno, preporučuje se treće prskanje nakon cvatnje biljaka. No prije uporabe kemijskih sredstava u vrtu, iskoristite sve mogućnosti biološkog suzbijanja.

Vrijeme je cijepljenje pod koru. Plemke se smiju biti suhe ni istjerati.

Ako su cvjetovi ili mladi plodovi stalno oštečeni kasnim mrazom, dobro je rezidbu obaviti sredinom svibnja ( nakon Ledenih svetaca). Tada se već dobro vidi izgled stabla.

Ako to još niste učinili, povežite mladice ili ih gurnite između dvije usporedno nategnute žice. Od gustih izdanaka, koji sada izlaze iz tla, što znači da će rađati tek nagodinu, što ranije iščupate najslabije tako da se ostali mogu dobro razvijati. Pokrivanje tla malčem pospješuje zdavlje biljaka.

Ako je moguće, u vrtu je dobro rabiti što manje kemijskih sredstava. Protiv monilije grana višnje preventivno se možete boriti tako da sve grane napadnute tom gljivicom, te zbog toga i suhe, odrežetedo zdravog drveta i odrtranite iz vrta.

Na stablima jabuka odrežite bijele vrhove oboljele od pepelnice i tako spriječite dalje širenje gljivica.

Protiv krastavosti jabuke i kruške pomaže prskanje nakon cvatnje, i to organskim fungicidom, a ponovote ga nakon 2 – 3 tjedna. Tako ćete sanirati prvu jaku infenkciju i ograničiti njezino dalje širenje.

Većaoboljenja šljiva sprijećite prskanjem protiv šljivine hrđe i šljivine osice, a to vrijedi i za šupljikavost lišća trešanja.

Sredstva protiv kukaca (insekticide) pri sprečavanju gljivičnih bolesti dodajemo samo ako prijeti velika najezda tih štetnika protiv kojih nisu dostatne korisne životinjice. Stoga, najprije promatrajte, a potom se latite  prskalice!  Pridržavajte se vremena čekanja(karence)! Nikada ne prskajte kulture zrele za branje ni one u susjednom vrtu!

Od lipnja je otkos trave izdašan. Čim se osuši, njime pokrijte tlo ispod voćaka, posebno ispod vretenastih grmova i grmova jagodastog voća; ono tada ostaje jednolično vlažno i rahlo. Istodobno pospješujte život u tlu, a time i trajan dotok hranjivih tvari.

Vrijeme u lipnju znatno utječe na razvoj plodova. Stoga tijekom dužega sušnog razdoblja obilno zalijevajte grmove jagodastog voća plitkog korijena, vretenaste grmove i nizove voćaka.

Kod strogo oblikovanog niza jabuke i kruške ljetna rezidba obavlja se već u svibnju, a najkasnije početkom lipnja: pritom otkidate (pincirate) sve izdanke duž vodoravnih grana ili debla, čim narastu 15 - 20 cm. Vrhove izdanaka otkinite tako daostanu još 3- 4 dobro razvijena lista.

Čim kalemljene grančice potjeraju, uzdužnim rezom prerežite liko da ne steže mladicu koja postaje sve deblja. Istodobno odstranite divljake nastale ispod mjesta cijepljenja, odnosno otkinite im vrhove do donjih listova.  Nakon toga na granama do oko 30 cm ispod mjesta cijepljenja ne smije biti dugačkih izboja.

Vretenasti grmovi jabuke često su prepuni plodova. U tom slučaju prorješujte skupine plodova i ostvite samo najrazvijeniji plod. To poovoljno utječe na veličinu ostalih jabuka i pridonosi ujednačeno bogatom urodu.

Tijekom suše ih zalijevajte da plodovi ne bi ostali premali. To je najbolje činiti ranije navaečer ili ujutru jer vlaga koja se zadržava tijekom noći pospješuje napad sive plijesni. Vriježe koje rastu stalno režite osim ako ne želiti dobiti mlade sadnice. U tom slučaju označite ( štapovima i sl.) zdrave matične biljke koje bogato rode i ostavite njihove izdanke. Prije početka berbe pod biljke stavite kratku slamu.

Siva plijesan na njima pojavljuje se po jako kišnom vremenu ili kod maloga razmaka između biljaka. Stogana jednome metru posađenog  reda ne treba biti više od 8 do 10 jakih izdanaka. Malčiranje pospješuje rast i zdravlje.

U pazušcima listova nastaju tzv. zapeci. Kad krajem mjeseca narastu oko 40 – 50 cm, odrežite im vrhove na 3 – 4 lista. Od mladih izdanaka ostavite oko šest najjačih pa ih pričvrstite za žičane držače između rodnih izboja, odnosno na slobodna mjesta.

Nepotrebne,preguste izboje sada lako možeteizvaditi. Zapercima nastalim u pazušcia listova i mladicama obraslim samo listovima otrgnite vrhove, dok mladice s cvjetovima skratite na 2 – 4 lista iznad cvjetova.

Oprez pri branju! Svake godine događaju se teške nezgode! Prečke ljestava moraju biti besprijekorne, a ljestve čvrsto prislonjene na stablo.

Sadite li mlado stablo, dajte prednosti niskom deblu (1m) pa već pri razovju stabla ograničite visinu krošnje. Starija debla orežite pri berbi ili odmah nakon nje.

Voćnjaku još jednom pognojite samo ako je razovoj izdanaka umjeren te ako je velika rodnost. Najčešće je dovoljno 20  - 40 g/m2 kompleksnog gnojiva, a čisto dušičnog gnojiva, nrp. rožnog brašna, 20 – 40 g/m2 ili vapneno -  amonijske salitre 10 – 20g/m2.

Kod jabuka i krušaka preporučujemo drugo prskanje protiv krastavosti, i to nakon cvatnje. Protiv jakog opadanja listova borimo se dopuštenim insekticidima. Kod novozasađenih stabala i višanja ili šljiva najčešće s napadnuti samo vrhovi izboja. U tom slučaju dovoljno je ciljano suzbijanje na tim mjestima, što znači da najveći dio stala ne trebate prskati.

Tijekom dužega sušnog razdoblja voćke zalijevajte na području korijena. Ostavite da voda lagano cri. Ne zaboravite spremiti gumeno crijevo i zatvoriti slavinu! To se isplati posebno kod vretenastih grmova ili voćnih nizova plitkog korijena.

Što prije obavite prorjeđivanje, uspjeh je veći. Prorješivanje odmah nakon cvatnje povoljno utječe na zametanje cvjetnih pupova za sljedeću godinu. Nakon lipanjskog opadanja plodova, prorjeđivanje jabuka i krušaka poboljšava kakvoću plodova. Na breskvama će se razviti posebno lijepi plodovi ako ih ostavite pojedinačno, a ne u gustim skupinama.

Na visokim i poluvisokim stablima otpilite grane, koje biste ionako morali odstraniti zbog previsoke krošnje, i to zajedno sa zrelim trešnjama  koje potom oberite sjedeći. U drugom slučaju previsoku krošnju skratite odmah nakon berbe.

Od sredine mjeseca na vretenastim grmovima, živicama od voćaka i mladim stablima odstranite konkurentne izboje i grančice koje na gornjim stranama grana uspravno rastu u sredinu krošnje. Preostali izboji time dobivaju više svjetla i bolje rastu, a i razvoj krošnje brže napreduje. Kod jednogodišnjih stabala izostavite ljetnu rezidbu. Želite li uzgojiti voćku u nizu, nastavite klasičnu rezidbu rodnog drveta započetu u svibnju/lipnju. Tako nastaju kratki rodni izboji, a pupovi se dobro razvijaju.

Ako su listovi na sabljikama jagoda jako napadnuti gljivičnim bolestima, morate ih nakon berbe odrezati tik iznad tla. Na biljkama će brzo istjerati novo, zdravo lišće.

Nadalje, nakon berbe odstranite korov i nešto postojećih izdanaka, a tlo plitko prorohlite i pognojite. Dodajte organsko gnojivo ( 30 – 45 g/m2 rožnog brašna), plitko ga umiješajte i zalijte gredicu. Tako će se biljke brzo oporaviti i pripremiti za sljedeću godinu.

Čim prođe berbam izvaditie iz grmova najstarije grane, a kao nadoknadu ostavite snažne mladice. Kod crvenih  i bijelih ribiza mladice tjeraju iz korijenova vrata, a sve slabe odrežite tih uz tlo. Nakon što kod crvenih ribiza jednogodišnji izboji daju najbolji urod, sve grane pune plodova odrežite tik iznad tla ili iznad mladice sa strane, a potom ih je lako obrati.

Nakon berbe obrane grane odrežite tik iznad tla. Na 1 m piosađenih grmova ostavite  8 -10 snažnih izdanaka mladica.

Ako niste drukčije postupili, rodne mladice skratite na 2 – 4 lista iznad cvata, odnosno grozda. Drugim mladicama otkinite vrhove, a zaperke izrasle u pazušcima listova skratite na jedan list. Potom sve rodne izboje rasporedite i privežite na oslonac niza ako smetaju ili nemaju dovoljno sunca. Skratite li rodne izboje na dva lista iznad vanjskog grozda, najčećce se možete poštedjeti vezanja.

Nije se dobro boriti kemijskim sredstvima protiv jabučnog i šljivinog savijača u voćnjaku vrtlara-amatera jer je urod vezan uz određene rokove a moramo uzeti u obzir i sve potkulture zrele za berbu. No preventivno nešto možete poduzeti protiv jabučnog savijača ( voćne ličinke) kako biste sljedeće godine imali što manje „ crvljivih“ jabuka: oko stabla stavite obruče od valovite ljepenke. Gusjenice koje izlaze iz „crvljivih“ jabuka potražit će ispod ljepenke skrovište za kukuljenje. Najkasnije krajem listopada skinite obruče za hvatanje i spalite ih.

Na listovima krušaka sada možete vidjeti alarmantne narančastocrvene mrlje. To je kruškin pikac. Jače oboljenje izbjeći ćete samo ako uništite gljivice na biljci – domaćinu, borovici.

Kod sorte ´Duga Lotovo´obradu rodnog drveta dobro je obaviti u prvim tjednima kolovoza, dakle odmah nakon berbe. Sve obrane grančice odrežite do mladica,  koje se nalaze što bliže jakim granama, odnosno deblu.

Čim prođe berba, i tu valja obaviti grube radove vezane uz rezidbu. Previsok, u donjemdijelu ogoljele krošnje orežite sve do donjih grana. Tako će sljedeće godine u donjem dijelu izrasti snažni novi izboji pa će i kakvoća plodova biti bolja.

I kod ove vrste voća pravo je vrijeme za odrstranjivanje većih grana iz krošnje, nakon toga će stablo u proljeće bolje cvasti. Posebice poslije jako hladnih zima oštećene grane valja prikratiti na niže snažne izdanke. Ako je krošnja, zbog nekoliko jako razvijenih  grana, dobila nepravilan oblik te je narušena ravnoteža, počnite s radovima. Inače, orah koji ste posadili kao dvorišno stablo ili, zbog slikovite krošnje kao vrlo lijepo kućno drvo, ne zahtijeva mnogo orezivanja. Ne zaboravite premazati rane!

Ako je još niste obavili, sada može uslijediti ljetna obrada patuljastih oblika ( vretenastih grmova) te voćaka čije se krošnje još razvijaju. Najprije se odstranjuju svi konkurentni izboji, pregusti mladi izboji te izboji koji rastu uspravno u unutrašnosti krošnje. Mlade izboje na glavnim ili sporednim granama, koji rastu malo ukoso, ali imaju dovoljno mjesta, dobro je vezati vodoravno. Time se pospješuje rodnost. Sve te radove lako možete obaviti ljeti  pa će vam rezidba u veljači/ožujku ili brzo.

Sadnju novih biljaka najbolje je obaviti do sredine kolovoza, što prije to bolje. Samo tako ćete već iduće godine imati bogatu berbu. Prije sadnje u zemlju gredice umiješajte oko 3 – 5 l/m2 komposta i oko 30 g/m2 rožnog brašna.

Berite ih tek kad su plodovi potpuno crni! Mlade izdanke kupine, koji rastu između rodnih grančica, privežite za oslonac niza, a zapreke izrasle u pauzšcima listova orežite na 4 – 5 listova.

Sve izboje koji služe za nastavljanje snažnih grana privežite za štapove da se pri nevremenu ne bi odvojili. Ako se na veću podlogu nacijepi više plemki, ona koja se nalazi na gornjoj strane mora prevladati. Nju potičemo na rast, a ostalima, odnosno njihovim izdancima, odrežite vrhove. Oni služe samo bržem primanju cijepa i ne smiju postati konkurencija produžnici glavne grane, odnosno produžnici debla.

Ako je malč, koji je nanesen prošlih mjeseci, zbog vrućine i kiše „sjeo“, na povrpinu ponovo stavite kratku pokošenu travu pa će tlo ostati stalno vlažno i u sjeni.

Nakon što ste obrali razne vrste koštuničavog voća, odnosno ako ih još berete, na red dolaze također kruške i jabuke. Da biste dobili jednolično dobru kakvoću, berite ih nekoliko puta jer rano voće ne dozrijeva istodobno. Odvojite „ crvljive“ jabuke (koje je napao jabučn savijač) onih sorata koje kasnije dozrijevaju, izrežite oštećena mjesta, a od jabuka naravite sok ili kompost.

Njega nakon berbe pa sve do listopada presudna je za rast sljedeće godine. Naime, vrijeme je za stvaranje začetaka cvjetova. Stoga se hranjive tvari moraju dovesti u kasnim ljetnim mjesecima,  a ne tek u proljeće. Posljednji put se gnoji, npr. s 20g/m2 mineralnog kompleksnog gnojiva. Ako je ispitivanje tla pokazala da je vrt dobro opskrbljen fosforom, kalijem i magnezijem, dodajte samo dušik; dajte prednost vapneno. Amonijskoj solitri ( 15 – 20 mg/m2), koja brzo djeluje, umjesto 30 – 40 g/m2 rožnog brašna.

Osim toga, tijekom sušnog razdoblja čepće zalijevajte biljke, jer samo kada je u tlu dovoljna količina vode, hranjive se tvari mogu otopiti pa ih stabljike jagoda mogu i primiti.

Nakon što smo potrošili rane sorte, na red dolaze jesenske sorte. Kod jabuka dozrijevaju ´James Grieve´, ´Oldenburg´, djelimično i ´Cox Orange´i dr. Kod krušaka sa stabla ubiremo  ´Viljemovku´,  ´Boškovu bočicu, ´Dobru Luise´ (´Avranšku´) i  dr. Branje obavite pažljivo jer možete spremiti samo zdrave plodove!

Glavna berba šljiva, ringlo šljiva i mirabela također se obavlja u rujnu. Kao i gotovo sve vrste voća, i njih ne treba prerano brati jer dozrijevanjem voće postaje slađe i aromatičnije, a i meso se lakše odvaja od koptice. Orah sakupljamo krajem mjeseca, odnosno čekamo da oni samo padnu sa stabla.

Jeen je najbolje doba za sadnju najvažnijih vrsta voća. Sada već možete obaviit pripreme. Želite li posaditi više stabala, dobro je uzeti probni uzorak tla i poslati gastručnoj ustanovi. Saznat ćete stanje hranjivih sastojaka u tlu pa ćete u okviru nove sadnje moći obaviti gnojidbu, i to u pravilnom sastavu i količini.

Nadalje, već sada možete iskopati, a potom opet ispuniti jame za sadnju viših stabala. Kod vretenastih grmova ili grmova jagodastog voća, cijela ploha se temeljito priprema. To je najvažniji prpremni posao za kasniji voćarski uspjeh. Nema smisla stabla prenaglo strpatu u „lonac za cvijeće“.

Prije berbe kasnih sorata temeljito očistite skladište, police i sandučiće! Važno je da voće predviđeno za skladištenje ubrano u besprijekornom stanju, odnono bez oštećenja od pritiska ili trulih mjesta te da je uistinu dozrelo.

Da biste smsanjili isparavanje i razgradnju korisnih tvari zbog disanja plodova, uskladištite ih na hladnome mjestu uz visoku vlažnost zraka. Stoga, prostoriiju za skladištenje noću zračite te prskajte vodom. Idealne mogućnosti  uskladištavanja nudi podrum ispod vrtne kućice ili slobodna ostava za alat. Nemate li donekle prikladnu prostoriju za skladištenje, voće čuvajte u vrećicama od folije ili drvenim sandučićima obloženim folijom.

Sada morate misliti na borbu protiv glodavaca u vrtovima ugroženim od  voluharice! Budući da se te životinje rado zadržavaju ispod debelog pokrova za malčiranje, odstranite materijal za pokrivanje u neposrednoj blizini stabla koji ste stavili tijekom ljeta. Protiv voluharice najbolje se boriti stupicama i mamcima.

Pjegavost jabuke najčešće možete objasniti malim brojem plodova i pomanjkanjem vode za ljetnih mjeseci, odnosno pomanjkanjem kalcija u plodovima. U voćnjaku s proizvodnjom za tržište obavljaju se opetovana prskanja kalcijem što se amaterskim voćnjacima ne isplati zbog trošenja. U njima preventivno možete djelovati malčiranjem i zalijevanjem tijekom vrlo sušnog razdoblja, posebno kod osjetljivih sorata kao što su ´Biskoop´, ´Zlatna parmenka´,  ´Zvonolika jabuka´i dr. Pri gnojidbi obratite pozornost jer previše dušika, kalija i magnezija može prouzročiti pomanjkanje kalcija u plodu, odnosno pjegavost jabuke.

Kasne sorte ne berite prerano jer svaki dan koji jabuke i kruške prevedu na stablu ide njima u prilog. Kratki trajni noćni mraz, od  -4 do  -6° C, pretrpjet će bez oštećenja, ali plodove u smrznutom stanju ne smijete doticati rukama. Dakle, pričekajte s berbom do kasnog prijepodneva!

     

Jabuke i kruške su zrele za branje kad se laganim okretanjem zajedno s peteljkama odvajaju od rodnog drveta, a da ga ne oštetite. Važno je plodove predviđene za skladištenje ubrati zajedno s peteljkom jer inače na plodu nastaje otrov za gljivice plijesni. Također, kod sorata s mekanom pokožicom oštećenja možete izbjeći branjem jagodicama prstiju.

   

Drvene ljestve, koje često tijekom cijele godine vise u spremištu, vrlo su opasne. Prije uporabe morate provjeriti prečke i stabilnost! Ne tako lijepe, ali lagane za rukovanje i daleko sigurnije ljestve su od lakog metala, posebno ako imaju dodatne potpornje.

S takvim stabilnim ljestvama na izvlačenje bez opasnosti možete obrati i vanjski dio krošnje  visokih i srednje visokih stablašica. Nemate li takve ljestve, plodove koji vise na vanjskim vrhovima grana oberite beračem za voće.

Kao posude za branje prikladne su plastične posude kakvih ima u svakom kućanstvu. Pomoću kuke u obliku slova S kantu možete objesiti na granu ili ljestve.

Od jabuka oštećenih pri berbi ili onih koje iz nekih drugih razloga nisu pogodne za skladištenje, možete napraviti mošt (jabučni sok) ili prevreli mošt. Za to su posebno pogodne sorte kiselkasta okusa koje nazivamo voštno voće.

Uskaldištavamo samo zdrave, neoštećene jabuke ili kruške. Ostalo voće potrošite što je prije moguće, odnosno pretvorite ga u napitke. Hladan zrak i visok postotak vlage u zraku pospješuju trajnost plodova, stoga prozore skladišta širok otvorite za hladnih noći i maglovitih dana.

Ispod voćaka koje rastu na livati travu kosite sve do stabla. Stabla moraju biti na čistom prostoru jer tada bolje zaštićena od miševa i bolesti kore. Ako ste stavljali malč, odstranite ga iz blizine stabala da spriječite oštećenja od miševa.

Želite li saditi od kraja mjeseca, tlo morate dobro pripremiti. Voćle u nizu uz kuću ne samo što lijepo izgledaju, na takvim zaptićenim mjestitma možete posaditi i zahtjevnije sorte. Ako su zaštićene još i nadstrepnicom, možete odabrati i sorte osjetljive na krastavos. One će na mjestu zaptićenom od kiše bez ikakvog prskanja donijeti plodove bez mrlja.

Da biste sprijećili napad mrazovca (grbice), oko stabla stavite ljepljive obruče. Oni moraju čvrsto i tijesno prilijegati uz deblo. Kad ženke leptira, koje nemaju krila, žele  prodrijeti u krošnju, zalijepe se na obruče i ne mogu položiti jajašca.

Učinkovito djeluje protiv gljivica na drvetu i kori. Kod jezgričavog voća riječ je o raku voćake, dok se kod koštičavog voća radi o  bolesti (Valsa) prouzročenoj valsa gljivicama koja izaziva lučenje smole. Pritom stabla morate temeljito poprskati tekućinom za prskanje tako da zaštitni premaz  dopre i na ulazna vrata za gljivice, primjerice do još nezaraslih ožiljaka na listovima. Prskanje obavljate ka dopadne 30% listova, a  ponavljate nakon 1 – 2 tjedna. Učinkoviti preparati na bazi bakra ( Cuprablau Z, Champion, Cuproline, modra galica i dr.) doduše negativno djeluju na kišne gliste koje se nalaze u tlu.

Voćke i grmove jagodastog voća možete saditi tijekom cijelog studenog. Ako zima počne ranije ili se tlo katkad jače smrzne, pričekajte da se odmzne. Posotoji li opasnost od voluharica, biljke sadite u žičane košare. Ako je moguće, sadnju obavite u jesen; tada posađena stabla sljedeće godine imaju prednost u rastu u odnosuna ona posađena kasno u proljeće. Ako sadnju ne možete obaviti zbog pomanjkanja vremena za  temeljnu pripremu tla, željene voćke i grmove jagodastog voća kupite već sada u rasadniku ili vrtnom centru te ih spremite preko zime. U proljeće su željene sorte i podloge često već rasprodane.

Noću i tijekom maglovitog ili kišnog dana otovorite prozore prostorije za skladištenje da u nju uđe puno vlažnog, hldnog zraka. Naravno, kod kuće ne možete postići idealne uvjete jer najpovoljnije temperatura za čuvanje voća malo je viša od 0% . Svaki tjedan pregledajte spremljeno voće i odstranite plodove koji počnu trunuti.

Prije početka zime pregledajte potpornje vretenastih grmova i stabalaca jagodastog voća te materijal za vezanje. Kadkad se događa da već u studenom padne težak, mokar snijeg koji će pritisnuti stabalca ako nemaju čvesto uporište. Tijekom pregledavanja odstranite urasle naljepnice ili vezice te ih zamijenite lako prianjajućim, ali čvrstim vezivnim materijalom.

Prije velikih sadnji, uzmite uzorke tla i pošaljite ih stručnoj ustanovi na analizu. Pomoću dobivenih rezultata i priloženih savjeta možete odlučiti hoćete li, i u kojoj mjeri, dodavati gnojivo prilikom sadnje. Ispitivanje tla pokazuje stanje hranjivih tvari i u već zasađenom voćnjaku. Događa se da u tlu ima dovoljno fosfora, kalija i magnezija. Tada umjesto kompleksnog gnojiva dodajemo samo dušik.

Ispod vretenastih grmova i grmova jagodastog voća prorahlite tlo odozgor i oplijevite posotjeći korov. Pritom rabite vile kopačice, a ne lopatu, da ne biste ozlijedili dio tankih, plitkih korjenčića.

Lišće voćaka kompostirajte zajedno s usitnjenim otpacima iz ukrasnog vrta i povrtnjaka. Ako ga pravilno kompostirate, uništit ćete klice. Lišće napadnuto opasnim gljivičnim bolestima bolje je spaliti ili odstraniti i uništiti.

Već sada možete počet s orezivanjem starijih stabala kojima se mora temeljito prorjediti krošnja. Pomlađivanje slabo bujnih stabala, čiji su plodovi u posljednje vrijeme ostali maleni, također ne odgađajte za proljeće. Upravo taj posao, dakle prorjeđivanje povezano s jakim skraćivanjem preostalim granama, najbolje je obaviti u kasnu jesen. Što ranije rezidba sljedeće godine dat će jače nove izboje i obrnuto. Stoga rezanje, odnosno prorjeđivanje, rasporedite tijekom zimskih mjeseci, ovisno o željenom rastu mladica.

One mogu potpuno ogoljeti vrat korijena voćke i izazvati odumiranje stabala. Posebno su ugorženi vretenasti grmovi. Stoga odstranite malč ili travu u neposrednoj blizini stabla jer oni pružaju skrovišta poljskim miševima i voluharicama.

Mlada stabla omotajte žičanim mrežama protiv divljači, odnosno pobrinite se da u vrtovima ugorženim od divljači zaštitna mreža ograde bude gusta.

Pri povoljnim vremenskim uvjetima nastavlja se prorjeđivanje starijih stabala. Za ove radove koristimo pilu jer rezuckanjem grančica ne postižemo ništa. Njeprije odstranite bolesne ili već osušene grane koje se preklapaju izrežite slabiju ili onu koja nepovoljnije stoji.

Na posljetku odstranite predebele grane tako da se kroz krošnju može baciti šešir. Ako vam se krošnja čini previše rijetka, to je upravo dobro jer u proljeće dolaze novo lišće i mladi izboji. Drveče koje bujno raste ne smijete odjendom jako prorijediti. Rasporedite poslove na dvije ili  čak tri godine jer bi moglo doći do prejakog stvaranja „ šiba mlaznica“ koje kasnije opet morate odrezati.

Udruge voćara i vrtlara, pa i pučka učilišta, tijekom zimskih mjeseci organizuju tečajeve orezivanja voćaka, najčešće pod vodstvom iskusnih stručnjaka. Isplati se na njima sudjelovati jer orezivanje voćaka ne možete naučiti isključivo iz knjiga. Svemu tome bezuvjetno pripada i praksa, odnosno ona je preduvjet za razumijevanje načina orezivanja opisanih u knjigama i njihovu promjenu u vlastitom vrtu. Isto vrijedi za cijepljenje.

Ako je neko stablo znatno oštećeno mrazom ili odumire iz drugih razloga, morate fa iskrčiti zauvijek s korijenom i zamijeniti mladim stablom. Na tome mjestu dobro je izmijeniti tlo, odnosno posaditi drugu voćnu vrstu.

Ako nekom sortom niste zadovoljni, sljedećeg proljeća možete to stablo precijepiti. To ima smisla samo ako je stablo zdravo i nije prestaro. Grane na koje se cijepi ne smiju imati promjer veći od širine dlana. Nakon prorjedite krošnju, orežite je u obliku krova. U donjem dijelu mora ostati nekoliko glavnih grana koje se ne orezuju.

Kao plemke, najpogodnije su dozreli jednogodišnji izboji debljine olovke. Najbolje je odrezati ih sa stabla željene sorte već u doba Božića (mirovanja sokova) pa ih na sjevernoj strani kuće utrapiti do sljedećeg proljeća.

Grančice voćaka i grmova jagodastog voća odrezane tijekom orezivanja ne morate spaliti ili iznijeti iz vrta. Ako su debljine prsta, pogodne su za kompostiranje. Izrezane ili izlomljene na dužinu prsta, u velikoj kutiji ili drugoj posudi, čuvajte ih do uporabe.

Pri kompostiranju na svaki sloj otpadaka iz vrta ili kuhinje, debljine oko 20 cm, stavljate obilnu količinu grančica. Time pojedini slojevi dobijaju puno zraka, truljenje se brže odvijaju, a hrpe komposta, odnosno materijal u posudi, ne morate premještati. Tome usitnjenom materijalu potrebno je 2 -3 godine da istrune, dakle duže nego kućanskim i vrtnim otpacima, stoga se kao sloj za dovod zraka višekratno može stavljati u kompost.

Uskadišteno voće dobro je češće pregledavati, a oštećene plodove brzo iskoristiti. Dok još nije jako hladno, prostoriju dosta zračite, a pod suhu prostorije češće prskajte vodom.

Voćke i grmove jagodastog voća sadite dok je tlo još nepokriveno. Čak je i kasna sadnja jabuka, krušaka, šljiva i trešanja najčešće povoljnije od proljetne sadnje u travnju/svibnju.

Tekuća sredstva za zaštitu biljaka ne smiju tijekom zime ostati u vrtnoj kućici. Zbog hladnoće postat će neupotrebljiva. Prskalicu za voće tijekom zime također ostavite u zaštićenoj prostoriji da biste je u proljeće opet mogli rabiti.