Početna     Orah FERNOR 150 -200 cm Kom
Orah FERNOR 150 -200 cm Kom

Orah FERNOR 150 -200 cm Kom


glavna sorta, sadnja preko 1000 mnv

Francuski hibrid, vegetacija počinje vrlo kasno između 1. i 5. maja.



1180.00

RSD 1504.50
sa PDV-om

Šema popusta:

  • 1 = RSD 1504.50
  • 49 = RSD 1298.00
  • 50 = RSD 1239.00
  • 100 = RSD 1180.00
  • 300 = RSD 1121.00
  • 450 = RSD 1062.00

Šifra artikla: 2-205-3

Orah FERNOR 150 -200 cm  Kom


  • Podaci o proizvodu

Ako želite naručiti u BiH kliknite OVDJE

Ako želite naručiti u HR kliknite OVDJE

Fernor

Francuski hibrid, vegetacija počinje vrlo kasno između 1. i 5. svibnja. Plod je malo duguljast, srednje krupan, s dobro spojenom, svjetlom i naboranom ljuskom. Jezgra je vrlo svijetla, odlične kvalitete.
Potražnja za ovom sortom je porasla u posljednjih nekoliko godina. Veoma je produktivna sorta. Težina ploda je 12gr, prosječna težina jezgre je 6gr. Udio masti je 51%, proteini 20%. Lako se odvaja od ljuske. Oprašivači su Franquette i Fernette. Plodovi se prikupljaju krajem septembra.


IZBOR TERENA ZA SADNJU ORAHA

Faktori koji utiču na uspevanje oraha su nadmorska visina, reljef, ekspozicija i blizina većih vodenih površina.
Orah se može uzgajati na nadmorskim visinama do oko 1000m. Iznad 800m nadmorske visine produktivnost oraha je manja, plodovi su sitniji , često stabla rastu ali ne daju plod.  Na većim nadmorskim visinama pogodnije su južne ekspozicije za sadnju oraha.
Inklinacija ili nagib terena je važan faktor, jer utiče na osvetlenost, primenu mehanizacije, vlažnost zemljišta. Na terenima sa blagim nagibom je izraženije strujanje vazduha, pa postoji manja opasnost od izmrzavanja.
Blizina mora, jezera i rieka utiče na smanjenje temperaturnih razlika, na povećanje vlažnosti vazduha, na fazu cvetanja i završetak vegetacije. Velike vodene površine ublažavaju zimske temperature i poboljšavaju klimatske uvete za uzgoj oraha.

PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA SADNJU ORAHA

Budući  da orah ima dug životni viek, važno je zemljište dobro pripremiti. Za podizanje nasada oraha potrebna su duboka plodna zemljišta sa blagim padinama ili ravnim terenima. Priprema podrazumeva čišćenje terena od kamena, starih voćki, korova, trnja i žbunja, vađenje korova iz zemljišta kako bi se sprečilo truljenje korena oraha.
Rigolovanje  zemljišta pre podizanja intenzivnih i poluintenzivnih zasada je neophodno. Posle rigolovanja zemljište postaje rastresito, što je i uvet da se dobro razvija koren mladih sadnica. U takvom zemljištu se bolje razlaže organsko đubrivo, pa takvo zemljište bolje prima vodu i dobro je čuva u toku leta.
Ako planirate sadnju oraha u jesen, zemljište treba pripremiti u proleće ili u toku leta kako bi letnje temperature i jesenje kiše usitnile zemlju. Rigolovanje bi trebalo uraditi ranije, a ne neposredno pre sadnje oraha, jer se u tom slučaju zemlja ne može slegnuti, pa bi kasnije sleganje zemljišta izazvalo povlačenje sadnica u dublje slojeve.
Pjeskovite i mekše podloge su povoljnije za sadnju oraha od tvrdih i lepljivih podloga. Orah voli rastresite i vodopropusne podloge. Zemljišta pogodna za uspevanje oraha su crnica, gajnjača i aluvijalna zemljišta. Podzolasta zemljišta su loša za uzgoj oraha. Orah ne voli plitke podloge ispod kojih se nalaze stenoviti slojevi na dubini manjoj od 1,5m. Treba napomenuti da orah raste i napreduje i na ovakvim podlogama, ali su prinosi znatno slabiji.
Zemlja bi trebalo da bude blago kisela (pH=6,5), ali i u neutralnoj zemlji (pH=7,0) dobro uspeva.
Za dobar razvoj oraha i povećanje otpornosti na mraz neophodno mu je dati dovoljno kalijuma i fosfora, pa se i đubrenje sastoji u dodavanju organo-mineralnih gnojiva bogatih kalijumom i fosforom.

RASPORED SADNOG MATERIJALA

Raspored sadnica treba da osigura dovoljno životnog prostora (hrana, svetlost, voda), sigurno oprašivanje i primjenu mehanizacije. Razmak zavisi od sorti koje se sade i tipa plodonošenja, lateralni ili terminalni, od tehnologije uzgoja.
Obje tehnologije zahtijevaju polivanje, đubrenje, orezivanje, hemijsku zaštitu. Prilikom rasporeda sadnica treba voditi računa da redovi budu pravi i da se pružaju u pravcu sever-jug, tako će biljke biti najbolje izložene sunčevoj svetlosti.
Orah se može saditi najkasnije krajem novembra ili početkom decembra ili početkom proleća (posle jakih mrazeva). Jesenja sadnja je mnogo bolja, sadnice se bolje primaju, imaju bolji razvoj korenovog sistema i rast u prvoj godini je bolji.

PRIPREMA JAMA ZA SADNJU ORAHA

Kako biste mladoj biljci osigurali više hranjivih tvari u prvim godinama, poboljšali prijem i napredak potrebno je da poboljšate kvalitet zamljišta u jami.
a) Jame se kopaju 40-50 cm, dubine 50-60 cm.
b) 300-500 gr đubriva sa visokim sadržajem fosfora  stavljate na dno rupe, preko čega nanosite sloj od oko 10-20 cm zemlje kako biste zaštitili koren od direktnog kontakta sa gnojivom
c) Neposredno pre sadnje koren oraha potopiti 30 min u rastvor gline, zemlje, stajnjaka i vode
d) Sadnicu oraha stavljamo u jamu i oko korena 3-5 kg glistenjaka
e) Sadnicu zakopamo do dubine u kojoj je bila u rasadniku, zemljom koja je izvađena iz jame pomešanom sa oko 2 kg zeolita koji će koren zaštititi od patogenih gljivica. Tešku, glinastu i lepljivu zemlju je proporučljivo pomešati sa 30% peska. Nakon zatrpavanja potrebno je tlo dobro ugaziti .
f) Višak zemlje rasporedimo u obliku prstena prečnika 2-3 m kako bi se zadržavala vlaga oko stabla
g) Nakon sadnje svaku sadnicu politi sa oko 10-20 l vode kako bi se zemlja oko korena dobro slegla
h) Rasporediti sloj malča oko stabla, debljine 30 cm (slika IV). Krug prečnika 30 cm oko stabla ne sme da se poliva i gnoji kako ne bi došlo do njegovog truljenja. Malč će čuvati tlo oko korena od izmrzavanja tokom zime, brzog isušivanja leti.
i) Stablo zaštiti mrežicom od glodara.